Menu
Menu
Menu
Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji precizno određuje koja su to nadležna tijela koja bi trebala pružiti pomoć i reagirati na slučajeve nasilja u obitelji, a to je policija, centri za socijalnu skrb, obiteljski centri, odgojno obrazovne institucije, pravosudna tijela i državno odvjetništvo, zdravstvene ustanove, te građani i društvo u cjelini. Prema čl. 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji zdravstveni radnici, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, obiteljske prevencije i zaštite, odgoja i obrazovanja te stručni radnici zaposleni u vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama, udrugama civilnog društva u djelokrugu djece i obitelji obvezni su prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svojih poslova.
Svatko može i mora prijaviti bilo koji oblik nasilja. Prijavu možete uputiti policijskoj upravi ili postaji (na broj 192), Državnoj službi za zaštitu i spašavanje (na broj 112), nadležnom državnom odvjetništvu (Županijsko državno odvjetništvo u Zlatar 049/ 467- 660; 049/ 467 -650), Centru za socijalnu skrb (CZSS Krapina na broj 049/371-847), Podružnici CZSS Krapina Obiteljskom Centru (049/371-319; 049/371-193). Također se možete obratiti bilo kojem drugom predstavniku državne ustanove, jer je svako tijelo javne uprave dužno prijaviti nasilje te se tako možete javiti svome liječniku, u školi svog djeteta, lokalnoj udruzi i drugima.
Ako prijavljujete nasilje, potrudite se da do dolaska policije na mjesto događaja sačuvate sve tragove nasilja, predmete kojima je ono počinjeno i druge dokaze koji bi mogli kasnije poslužiti kao dokazi na sudu. Nasilje se može prijaviti osobnim dolaskom ili anonimno pisanim putem. Kada je prijavitelj nasilja u obitelji djelatnik državne institucije koju u prijavi predstavlja, on tu prijavu upućuje obrasce te ustanove u kojem jasno naznačuje tko je prijavitelj, tko je žrtva, a tko počinitelj nasilja te ostatak informacija koje bi mogle poslužiti kao dokazi na sudu.
Žrtva prilikom iskaza ima pravo na pratnju osobe od povjerenja, a to može biti zakonski zastupnik ili bilo koja druga punoljetna osoba koju je žrtva izabrala. Policija je dužna tragati za nasilnikom ako je on pobjegao s mjesta događaja, predlagati sudu izricanje zaštitnih mjera te je izričito dužna obavijestiti žrtvu kada je nasilnik pušten iz pritvora ili sudac nije odredio pritvor. U slučaju da žrtva nasilja traži poseban smještaj u sklonište, kada taj prijevoz ne može odraditi centar za socijalnu skrb, tada su prijevoz do skloništa dužni omogućiti policijski službenici te joj također moraju pružiti pratnju u slučajevima kada se vraća u svoj dom po osobne stvari ili biti pratnja tijekom sudskog postupka. Kada je žrtva nasilja maloljetno dijete, ili je samo nazočilo činu nasilja, policija je dužna o tome obavijestiti centar za socijalnu skrb. Na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova možete naći linkove za online prijavu zlostavljanja djeteta – RED BUTTON (https://mup.gov.hr/online-prijave/online-prijava-zlostavljanja-djeteta-red-button/281667 ).
Besplatna pravna pomoć
Sasvim je razumno da svi nismo pravni stručnjaci te nam je mnogo puta potrebna pomoć u snalaženju u svijetu prava. Bitno je znati koje su naše obaveze, ali također je bitno znati koja su naša prava pogotovo kada štitimo sebe i svoje bližnje. Zbog toga je važno znati da imamo pravo na besplatnu pravnu pomoć. Besplatna pravna pomoć regulirana je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, koji osigurava ostvarivanja pravne zaštite te pristup sudu i drugim tijelima svim osobama, koje pokriva ovaj Zakon, bez obzira na imovinsko stanje i neka druga obilježja. Ovaj Zakon besplatnu pravnu pomoć dijeli na primarnu pravnu pomoć i sekundarnu pravnu pomoć.
Primarna besplatna pravna pomoć obuhvaća :
* davanje opće pravne informacije (ona sadrži osnovne informacije o nekom pravnom pitanju, opća uputa o pravnom uređenju nekog područja, nije potpuna/cijela)
* davanje pravnog savjeta (cjelovita uputa kojom možete zaštiti svoje pravo ili ga ostvariti)
* pomoć kod sastavljanje podneska (neki pisani dokument koji se pokreće postupak/zahtjev i drugo) pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama
* zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima (ovo ne uključuje zastupanje pred sudom, već tijela državne uprave npr. ministarstva, državni zavodi itd. te županijska i općinska tijela i neke pravne osobe koje imaju javne ovlasti)
* davanje pravne pomoći u izvansudskim sporovima
Dakle najvažnije je reći da primarna pravna pomoć ne obuhvaća zastupanje stranke pred sudom, ali i sastavljanje podneska za sudske postupke. Ona uključuje pravnu pomoć u nekim jednostavnijim postupcima te primarnu pravnu pomoć pokreće osoba, koja traži pomoć, direktnim obraćanjem nekom od pružatelja primarne pravne pomoći. Pružatelji primarne pravne pomoći su uredi državne uprave u županijama, pravne klinike i ovlaštene udruge. Primarnu pravnu pomoć možete zatražiti ako ne raspolažete dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvarite, ako vam pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa, ako vaš podneseni zahtjev nije neosnovan te ako su vaše materijalne prilike takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje vas i vaše obitelji.
Uz pravnu pomoć, kao korisnik pravosudnog sustava, bit će vam potreban i neki drugi oblik podrške i pomoći. Zbog toga su za žrtve i svjedoke kaznenih i prekršajnih djela u Republici Hrvatskoj osnovani državni odjeli, udruge i pozivni centri. U nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja možete dobiti informacije na besplatan broj telefona koji djeluje u sklopu udruge za podršku žrtvama i svjedocima (https://pzs.hr/nacionalni-pozivni-centar-za-zrtve-kaznenih-djela-i-prekrsaja-2/). U sklopu nekih Županijskih sudova postoje Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima (https://mpu.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-6366/iz-pravosudnog-sustava-6372/podrska-zrtvama-i-svjedocima/6156, https://mpu.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-6366/iz-pravosudnog-sustava-6372/podrska-zrtvama-i-svjedocima/kontakti-odjela-za-podrsku-zrtvama-i-svjedocima/19913).
Žrtve i svjedoci kaznenih i prekršajnih djela mogu se javiti Mreži podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela (https://mrezapodrskeisuradnje.com/hr/).
Poslove odobravanja korištenja i pružanja besplatne pravne pomoći u Krapinsko-zagorskoj županiji obavlja Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove (https://www.kzz.hr/uo-opca-uprava-imovinsko-pravni-poslovi). Obrasce za podnošenje zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć možete pronaći na adresi: http://www.kzz.hr/obrasci.
Važne web stranice :
– cjelokupan Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći
https://www.zakon.hr/z/286/Zakon-o-besplatnoj-pravnoj-pomo%C4%87i
– popis svih ovlaštenih udruga i pravnih klinika
– popis organizacija i ustanova koje pružaju pomoć žrtvama na razini Krapinske–zagorske županije
– kontakti organizacija koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć
Izradu web stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj ove web stranice isključiva je odgovornost Krapinsko-zagorske županije.
Prijavite se na naš newsletter:
Created by Alpha Aplikacije